Što je širina reza (kerf) i zašto je bitna za točne rezove

Propustite uračunati širinu reza samo jednom i vaši dijelovi ispadnu 3 mm preveliki — svaki put. Ili još gore, ponestane vam materijala na posljednjoj ploči jer optimizator nije znao da vaš list pojede 3,2 mm po rezu. Širina reza je najčešće zanemaren ulazni podatak u optimizaciji rezanja, a njezino ispravno postavljanje traje oko tridesetak sekundi. Evo svega što trebate znati.

Što je širina reza (kerf)?

Širina reza je širina materijala koju alat za rezanje ukloni — često se naziva širina reza pile (saw kerf) — u jednom prolazu. Kad list pile reže kroz ploču, zubi ne razdvajaju drvo čisto po liniji — oni izbrusuju traku materijala jednaku širini razmaka zuba lista. Ta traka postaje piljevina.

Standardni list stolne kružne pile ima širinu reza od oko 3,2 mm (1/8 in), kako je definirano u terminologiji rezanja ISO 3002. List tanke širine reza ima oko 2,4 mm. Nastavak CNC glodalice može ukloniti 3 mm do 6 mm ovisno o promjeru nastavka. Širina reza laserskog rezača može biti tanka i do 0,2 mm.

Ključna poanta: širina reza je stvaran materijal koji nestaje. Nakon svakog reza vaš preostali materijal kraći je za širinu reza. Zanemarite je i vaš izračun je pogrešan od prvog reza.

Što je uračunavanje širine reza?

Uračunavanje širine reza je praksa dodavanja širine reza na prostor između susjednih dijelova u vašem planu rezanja. Bez toga optimizator pretpostavlja da se rezovi događaju po beskonačno tankoj liniji — što nijedan fizički alat ne može.

Evo što se događa u praksi. Recimo da imate ploču od 1000 mm i trebate dva dijela od 500 mm. Bez uračunavanja širine reza optimizator kaže: 500 + 500 = 1000 mm. Savršeno pristaje, nula otpada. Ali vaš list pile uklanja 3,2 mm. Nakon prvog reza imate komad od 500 mm i komad od 496,8 mm. Drugi dio je prekratak.

Uz uračunatu širinu reza od 3,2 mm optimizator računa: 500 + 3,2 + 500 = 1003,2 mm potrebno. Zna da ploča ima samo 1000 mm, pa ili upozorava na problem ili drukčije raspoređuje dijelove.

Kod 2D rezanja ploča uračunavanje širine reza funkcionira jednako — dodaje razmak između svakog susjednog dijela na ploči. Za standardnu ploču 4×8 ft (1220×2440 mm) sa širinom reza od 3,2 mm iskoristiva se površina malo smanjuje sa svakim unutarnjim rezom. Na ploči s 15 rezova to je gotovo 50 mm materijala pretvorenog u prah.

Tipične vrijednosti širine reza po alatu

Kako postaviti širinu reza u CutOptimu

U CutOptimu je širina reza namjensko polje za unos na zaslonu za optimizaciju — nije skrivena u postavkama. Prije nego pokrenete optimizator:

1. Pronađite polje Širina reza (prema zadanom označeno u milimetrima).
2. Unesite širinu reza svog lista. Ako niste sigurni, napravite probni rez u otpadnom materijalu i izmjerite širinu procjepa pomičnim mjerilom.
3. Pokrenite optimizaciju. CutOptim automatski dodaje razmak širine reza između svakog susjednog dijela u rasporedu.

To je sve. Optimizator obavlja ostalo — prilagođava položaje dijelova, ponovno računa iskoristivost i uzima u obzir širinu reza na svakom unutarnjem rezu. Ista vrijednost širine reza pokreće CutOptimov optimizator liste rezanja, pa svaki raspored koji generirate već je uzima u obzir. Ako promijenite listove ili prijeđete na CNC glodalicu, ažurirajte vrijednost širine reza i ponovno pokrenite.

Što se događa ako zaboravite uračunati širinu reza?

Pogreška se gomila sa svakim rezom. Evo konkretnog primjera:

Režete 10 polica iz ploče MDF-a obloženog melaminom debljine 18 mm. Svaka je polica široka 400 mm. Bez širine reza optimizator kaže da trebate 4000 mm širine materijala (10 × 400 mm). Ploča 4×8 ft široka je 1220 mm, pa je to oko 3,3 ploče — recimo 4 ploče uzimajući u obzir dimenziju duljine.

Sad dodajte širinu reza. Uz 9 unutarnjih rezova od po 3,2 mm, širina reza troši 28,8 mm — gotovo 30 mm dodatne širine. To je kao dodavanje fantomske 11. police. Optimizator koji je zanemario širinu reza pokušat će smjestiti dijelove koji fizički ne stanu, a vaš posljednji komad bit će 28,8 mm prekratak.

Kod većih poslova učinak je gori. Projekt ormara s 40 dijelova i širinom reza od 3,2 mm može nakupiti preko 120 mm neuračunatog gubitka materijala. To je dodatna pola ploče šperploče koju niste kupili.

Rješenje je trivijalno: unesite širinu reza jednom, i optimizator obavlja izračun na svakom rezu. Nema razloga preskočiti to.

Na kojoj strani linije list uzima materijal?

Uvijek na strani otpada — a ako list umjesto toga jaše po liniji, dio ispadne manji za pola širine reza.

To je dio širine reza koji nikakav softver ne može obaviti umjesto vas. Optimizator izračuna kamo pripada svaki rez i pretpostavlja da materijal koji uklanja odlazi s ostatka, a ne s komada koji zadržavate. Za pilom je ta pretpostavka odluka koju netko donosi na svakom pojedinom rezu.

Postavite list tako da cijeli procjep padne izvan dijela koji zadržavate. Centrirajte ga na liniji i svaki je komad kraći za pola širine reza — s listom od 3 mm to je 1,5 mm, što je nevidljivo na jednom dijelu, ali očito kad se četiri njih moraju zbrojiti duž korpusa.

Dvije navike čine to pouzdanim:

Označite koja je strana otpad, ne samo gdje ide rez. Olovkom povučena linija kaže gdje; križić ili crtkarija na ostatku kaže koja. Traje sekundu i preživljava prekid na pola hrpe.

Držite graničnik na komadu koji zadržavate. Kad uzdužno režete ponavljajuće dijelove, postavite graničnik tako da komad koji zadržavate bude onaj između graničnika i lista. Tada širina reza svaki put pada na slobodnu stranu, a dijelovi ispadnu identični jer su svi mjereni od iste referentne točke, a ne od ruba posljednjeg reza.

Ta posljednja poanta razlog je zašto plan rezanja navodi položaje od jednog ruba umjesto niza razmaka od dijela do dijela. Mjerenje svakog reza od prethodnog komada gomila pogrešku svake prethodne širine reza u konačni dio; mjerenje od fiksnog ruba to ne čini.